Kapau na’ake kau he polokalama Nofo’anga Tonu FEMA, Na’e ‘oatu ha ‘etivaisa ma’u setifikeiti ke tokoni ‘i he feinga ke ma’u ha nofo’anga pau. ‘Oku mahu’inga ‘aupito ke ke fetu’utaki ma’u pe mo ho ‘etivaisa ke ke taau mo e nofo’anga fakataimi.
F. ‘Oku ou kau he polokalama Nofo’anga Tonu fakataimi FEMA. Ko e hā e tu’olahi teu fakataha ai mo e ‘etivaisa ma’u setifikeiti?
T. ‘Oku fiema’u ke ke fakataha tu’otaha pe lahi ai he mahina, pea ‘i he ‘osi ho ‘apoinimeni ke mo toe fokotu’u ha ‘aho fakataha. ‘E ‘a’ahi atu ho ‘etivaisa ki ho nofo’anga fakataimi ‘o a’u ki ha houa ‘e taha, pea ‘e tukuatu ha fiangamalie ke fai ha laulea ki ho malava ke kumi ha nofo’anga pau pea mo ha toe palopalema kuo ke a’usia ‘i ho nofo’anga fakataimi.
‘Oku mahu’inga ke ke tauhi e ‘apoinimeni. Kapau he’ikai lava ke ke ‘i he nofo’anga he taimi houa ‘apoinimeni – pe ko ha liliu ho houa ngaue, ‘o hange – te ke lava ‘o taa ki ho ‘etivaisa ke toe ‘ai ha taimi kehe. Ko e ‘ikai lava ki he ‘apoinimeni pe ‘ikai fai ha fakatokanga ‘e malava ai ke mole ho faingamalie ki he nofo’anga fakataimi.
F. Ko e hā e fa’ahinga me’a ke lipooti ki he ‘eku ‘etivaisa ma’u setifikeiti?
T. ‘Oku tonu ke ke lipooti ha liliu ki he pa’anga hū mai ‘i ho ‘api nofo’anga pe ko kinautolu ‘oku mou nofo, ‘o hange ko ha memipa ‘o e famili kuo nau hiki mai pe mavahe atu. Kapau ‘oku ‘i ai ha tisapiliti he nofo’anga pe ko ha fiema’u sipesolo, ‘oku tonu ke ‘ilo ki ai ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti. ‘E lava he FEMA ‘o fokotu’utu’u ha nofo’anga pe ko ha toe ma’u’anga tokoni kiate koe.
F. Fēfē kapau na’e ‘i ai ha palopalema he tauhi pe ko ha maumau he nofo’anga?
T. ‘I he ‘uluaki ‘a’ahi, ‘e vakai’i he ‘etivaisa ma’u setifikeiti ‘a e tu’unga ho ‘iuniti ke fakapapau’i kuo maa’usia he ‘iuniti ‘a e tu’unga FEMA. ‘Oku fakapapau’i he tu’unga FEMA ‘a e malu ho ‘iuniti, ma’a mo ala ngaue’aki. Te ke lava ‘o talaange ki ho ‘etivaisa ha palopalema ki hono tauhi mo ha fiema’u ke ngaohi pea ke ‘ilo ki ai ‘a e FEMA ki he ngaahi palopalema ko ia.
Ke ma’u ha tokoni ki he tauhi, ‘oku tonu ke ke fetu’utaki ki he kautaha tauhi ‘api.
Ko kinautolu ‘oku nofo he Kilohana pea ‘oku fiema’u ha tokoni mo e tauhi ki honau ‘iuniti, ko e fika ‘o e kau tauhi ‘api ko e: 877-959-6183.
F. ‘E lava ‘eku ‘etivaisa ma’u setifikeiti ‘o tokoni mai ke totongi ‘eku leni?
T. ‘Io, ‘e lava ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti ‘o fakamahino ho mo’ua leni pea fakamatala ki he founga totongi ‘i he fakataha fakamahina. Kataki ‘o fakatokanga’i ‘oku ‘ikai tali e totongi pa’anga (cash).
F. Ko e hā e ‘uhinga ‘oku fiema’u ai ke fakataha ma’u pe mo ‘eku ‘etivaisa ma’u setifikeiti?
T. ‘Oku fakapapau’i he ‘etivaisa ma’u setifikeiti ‘oku ke taau mo e nofo’anga fakataimi ‘a e FEMA. ‘I ho fakataha fakamahina, ‘e fakafuofua’i ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti ho fakalakalaka pe ko ha me’a ki he nofo’anga pau ‘o makatu’unga mei ho palani kuo fokotu’u ke ma’u ha nofo’anga. ‘I he taimi tatau, te ke lava ‘o fehu’i ki ho ‘etivaisa ha me’a pe ‘oku ke tokanga ki ai pea mo ha faingamalie ki ha toe ma’u’anga tokoni.
F. Ko e hā ‘a e palani nofo’anga pau?
T. ‘Oku ‘uhinga ‘a e nofo’anga pau ki ha nofo’anga te ke fili ke hiki ki ai ‘i he taimi te ke ‘osi ai mei he polokalama nofo fakataimi ‘a e FEMA. Kapau na’ake nofo leni kimu’a he fakatamaki na’e hoko, ‘oku ‘amanaki atu te ke toe foki ‘o ma’u ha feitu’u leni ke nofo ai. Ko ho palani kumi ha nofo’anga ‘oku tonu hono ngaue’i mo maa’usia.
F. ‘E anga fēfē ‘eku fakahā ki he ‘etivaisa ma’u setifikeiti ‘a e fakalakalaka ki he palani nofo’anga pau?
T. Ko ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti te ne ‘eke atu ke ‘omai ha fakamo’oni ki ha tohi kole ‘e taha pe lahi ai ki ha ‘iuniti nofo’anga pau pea ‘asi ai ho feinga ke a’usia ho taumu’a ke ma’u ha nofo’anga pau.
F. ‘Oku anga fēfē tokoni mai ‘a e ‘etivaisa ma’u setifikeiti kiate au kapau ‘oku faingata’a hono ma’u ha nofo’anga pau pe ko e me’a teu malava ‘o totongi?
T. ‘E lava he ‘etivaisa ‘o ‘oatu ha peketi fakamatala ‘o kau ki ha ‘u nofo’anga ke filifili mei ai ‘i Maui, faingamalie kumi ngaue, mo ha ngaahi kulupu he komiuniti ‘e lava ke ma’u ai ha ma’u’anga tokoni. ‘E lava ke tokoni atu e ‘etivaisa ke mo’oni hono fokotu’u e taumu’a ki he kumi ha nofo’anga ‘o fakatatau mo ho ma’u’anga pa’anga.
F. Teu lava nai ‘o fetu’utaki ki he ‘eku ‘etivaisa ma’u setifiketi, kapau ‘oku ‘i ai ha fehu’i ki he totongi leni pe ko ha toe fakamatala ‘o kau ki he palani nofo fakataimi pe ko e nofo’anga pau?
T. ‘Io, ‘oku nau fakalotolahi atu ke ke fetu’utaki ma’u pe mo ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti pea mo fakataha tu’otaha pe lahi ai he mahina. ‘Oku nau faingamalie ke tali ho ngaahi fehu’i. Fakapapau’i ‘oku ke tauhi ‘ene fika telefoni na’e ‘oatu.
F. Ko e hā e founga ‘e ‘ilo’i ai au he ‘etivaisa ma’u setifikeiti FEMA he taimi teu telefoni ki ai?
T. Kapau ‘oku ke loto ke ‘ilo’i pau ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti FEMA, te ke lava ‘o ‘eke ange ke fakapapau’i ho fakamatala na’ake fakahū ki he FEMA. Te ke lava ‘o ‘uluaki ‘eke ange ke fakapapau’i ho fika lesisita mo e FEMA.
Tauhi ha vā fetu’utaki mo fengaue’aki lelei mo ho ‘etivaisa ma’u setifikeiti ke fakapapau’i ‘oku ke ma’u ha tokoni mo ha fakahinohino ‘o fakatatau mo e ngaahi founga ngaue.